Vasko Lipovac, foto Ivo Eterović

Vasko Lipovac, 1978. (Ivo Eterović)

Biografija

Vasko Lipovac, slikar, kipar i grafičar, rođen je 14. lipnja 1931. godine u Kotoru. U njegovom obiteljskom domu koji je smješten na samom tjemenu bokokotorskog zaljeva, njegovala se ljubav prema raznim znanjima i umjetnostima. Bajkoviti okoliš, visoka kulturna razina i samosvijest građana Kotora imat će velik utjecaj na razvoj Lipovčeva osebujnog stvaralaštva.

Tijekom školovanja na zagrebačkoj Akademiji primjenjenih umjetnosti nije stekao samo kvalitetno obrazovanje, nego i veliki broj prijatelja koji su mu kroz život bili značajna potpora. Nakon završene Akademije, a u razdoblju od 1955. do 1959. godine, bio je polaznik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Kada je 1967. godine stigao u Split, nije ni slutio da će mediteransko ozračje blagotvorno utjecati na njegovo stvaranje. Kako je ovaj dalmatinski grad ostao njegovo doživotno prebivalište, u njemu je stvorio vlastiti figurativni svijet, svijet Vaska Lipovca. Oblikujući svoje maštovite likove, služio se najrazličitijim materijalima, bojama, oblicima kao i tehnikama u najneobičnijim kombinacijama. Središte njegovog interesa uvijek i za svagda bila je ljudska figura. Koliko god stilizirana, ona je životna, kao čovjek koji radi, misli i osjeća…

Vasko nije izlagao bilo kada i bilo gdje. Njegove izložbe su se događale samo onda kada bi zaokružio jedan dio svoga rada te ga smatrao dovoljno vrijednim izlaganju pogledu javnosti. Zato je svaka Vaskova samostalna ili skupna izložba bila iznenađenje i za stručnu i za široku publiku. Kontinuiranim umjetničkim djelovanjem priskrbio si je niz nagrada, kako za skulpturu tako za ilustraciju i javne spomenike. U svibnju 2006. godine dobio je i nagradu za životno djelo.

Vasko Lipovac preminuo je 4. srpnja 2006. godine i ostavio svoj bogat opus kao „Ostavštinu za budućnost“.

Sretan sam što sam bio prijatelj i suradnik šjor Vaska i što sam u posljednjih dvadeset godina bio promatrač i sudionik procesa nastajanja njegova plemenitog umjetničkog svijeta.

Mirko Gelemanović