IZLOŽBA
Vasko Lipovac – Očaravajuća nedjeljivost radoznalost
Organizator: Narodni muzej Crne Gore
Mjesto održavanja: Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić, Cetinje
Kustosica: Mirjana Dabović-Pejović, povjesničarka umjetnosti

Otvaranje izložbe: utorak, 6. rujna 2016. u 20:00 sati
Trajanje izložbe: 6. rujan – 9. listopad 2016.

U utorak, 6. 09. 2016. godine u 20h u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić na Cetinju biti će otvorena izložba Vaska Lipovca – Očaravajuća nedjeljivost radoznalosti.
Izložba predstavlja izbor iz opsežnog Lipovčevog opusa i obuhvaća nekoliko ciklusa – od ranih radova, preko djela iz ciklusa Sport, Erotika, Biciklisti, a realizirana je u suradnji sa obitelji Lipovac koja je vlasnik radova.
U okviru postava biti će predstavljeno i nekoliko radova grafičarke Danijele Šušak, suradnice Ateljea Lipovac, prilagođenih slabovidim osobama koji su kao predložak imali Lipovčeva djela.

Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Mirjana Dabović Pejović, koja je i autorica jednog teksta u katalogu, dok je tekst o ranim Lipovčevim radovima napisao povjesničar umjetnosti prof. Zvonko Maković.
***Tijekom trajanja izložbe biti će organizirano stručno vođenje i radionice koje će biti naknadno najavljene.

Realizaciju izložbe pomoglo je Ministarstvo kulture republike Hrvatske.

U tekstu u katalogu koji prati izložbu, povjesničarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović između ostalog je zapisala: „Sve to izgleda mi kao igra. Ja se ozbiljno igram. Skroz sam ozbiljan u svemu što radim. Ako se pretvori u igru, posebno za one koji će to kasnije vidjeti, drago mi je. Ne želim nikoga da učinim tužnim ili srećnim. Samo sam radio ono što je u tom trenutku bilo moguće. Prihvatam oba načina da se na to gleda.
Ove često citirane riječi Vaska Lipovca – slikara, vajara, grafičara, ilustratora, dizajnera, scenografa, mogu djelimično pomoći da se razumije ličnost i odnos prema sopstvenom djelu ovog svestranog umjetnika čiji jedinstveni opus predstavlja izraz mediteranskog duha. Autor koji je bio veoma produktivan a koji se s pravom može smatrati multimedijalnim stvaraocem, sa jednakim uspjehom se oprobao u skoro svim medijima a realizovao je radove u različitim formatima – od objekata od svega nekoliko centimetara iz početne faze – koji sublimiraju karakteristike koje će u kasnijim fazama doći do svoje pune afirmacije, preko skulptura od nekoliko metara i onih namjenjenih javnom prostoru, posebno naglašavajući stav da umjetnost može uticati na javni prostor, oplemenjujući ga, i što je mnogo važnije, da je to idealan način da se ona približi širokoj publici. Kao neko ko je posjedovao veliku tehničku i zanatsku spretnost i smisao za mehaniku neprestano se igrao sa različitim materijalima otkrivajući njihove mogućnosti koje je prilagođavao svojim idejama, povezujući naizgled nespojive elemente.
Koliko god djelovalo jasno i razumljivo, i po ocjenama mnogih koji su ga proučavali na prvi pogled duhovito i zaodjenutno humorom njegovo djelo je mnogo više od toga. Ono je ogledalo brojnih društvenih promjena kojima je bio svjedok, kritika ljudi i okolnosti koje su ga podsticale da se osjeća indirektno odgovornim i da svojim radovima pokuša barem ukazati na određene nepravde, ako ih već kao pojedinac ne može ispraviti”.

Biografija: Sažetak govora prof. dr. Tonka Maroevića, člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti
Vasko Lipovac – Most između kultura
Vasko Lipovac, kipar i slikar, rođen je u Kotoru 1931. godine, preminuo u Splitu, 2006. godine.
Kroz cijeli je svoj radni vijek u sebi nosio slike krajolika Boke Kotorske i bogato kulturno naslijeđe svog rodnog grada, a školovanje u Zagrebu, u ranim pedesetim godinama prošlog stoljeća, dalo mu je uvid u osnovna iskustva modernizma i figurativne anatomije (posebno zahvaljujući njegovom profesoru kiparstva, Kosti Angeli Radovaniju).
U cijelom svom djelu, osim rane apstraktne faze, pokušavao je promicati suvremeno antropomorfno i asocijativno kiparstvo i figurativno slikarstvo, uspijevajući oživljavati likove i ambijente prepoznatljivo mediteranskog štiha. Bio je zasluženo popularan u široj javnosti, a jednako dobro ocjenjivali su ga i kritičari od zanata, kao umjetnika vjerodostojne plastike, čistoće i redukcije na osnovno, uz česte humorno melankolične ili ironično nostalgične primjese.
Nimalo patetičan ni sklon monumentalnosti, ipak je stvorio nekoliko upečatljivih spomenika (od Dražena Petrovića do Marka Marulića i Miljenka Smoje), ali njegov važan doprinos modernoj hrvatskoj skulpturi najprisutniji je u ciklusima posvećenima mornarima i mladim djevojkama, ljubavnicima i posebno sportašima.
Intimno povezan sa svojim crnogorskim korijenima, načinio je i seriju reljefa i poliptiha posvećenih Boki, stvorivši trajan mosti među kulturama Crne Gore i Hrvatske.

Radno vrijeme Galerije:
utorak – nedjelja: 10h – 14h; 17 – 21h

Ulaz slobodan.